Srpski književni jezik do 19. veka

Srpski književni jezik pre Vuka

Gde si! Srpski književni jezik do 19. veka jeste priča o tome kako smo vekovima tražili svoj pisani glas pre Vukove reforme.

Glavna ideja: narod je govorio jedno, a knjige su se često pisale učenim jezicima koje običan čovek nije lako razumeo.

Put ide od staroslovenskog i srpskoslovenskog, preko ruskoslovenskog i slavenosrpskog, sve do Mrkalja i Vuka.

Za početak slovenske pismenosti ponovi stvaranje staroslovenskog jezika.

Miroslavljevo jevanđelje i razvoj srpskog književnog jezika

Velika vremenska linija

Najlakše je da razvoj pamtiš kao niz faza: staroslovenski, srpskoslovenski, ruskoslovenski, slavenosrpski i predvukovska reforma pisma.

9. vek
staroslovenski, prvi književni jezik svih Slovena.
12. vek
srpskoslovenski, srpska redakcija staroslovenskog.
18. vek
ruskoslovenski i slavenosrpski.
1810.
Sava Mrkalj i azbukoprotres.

REDOSLED

staroslovenski

srpskoslovenski

ruskoslovenski

slavenosrpski

Mrkalj → Vuk


Staroslovenski jezik — prvi početak

Staroslovenski jezik nastaje u 9. veku radom Ćirila i Metodija. Bio je prvi književni jezik svih Slovena, namenjen knjigama i crkvenoj službi.

Nije bio svakodnevni narodni govor Srba, nego učeni jezik knjiga.

O staroslovenskom i glagoljici više imaš u lekciji nastanak književnog jezika svih Slovena.

Staroslovenski jezik kao prvi književni jezik Slovena

Srpska redakcija: srpskoslovenski jezik

Kada su Srbi počeli da prepisuju staroslovenske knjige, u tekstove su unosili osobine svog izgovora. Tako u 12. veku nastaje srpskoslovenski jezik.

NAJPROSTIJE
Srpskoslovenski = staroslovenska osnova + srpske jezičke osobine.
Srpskoslovenski jezik u srednjovekovnim rukopisima

Gde se koristio srpskoslovenski?

Srpskoslovenski je bio jezik crkve, države i književnosti. Njime su se pisale knjige, povelje, zakoni i dela srednjovekovne kulture.

C
Crkva

bogoslužbene knjige

D
Država

povelje i zakoni

K
Književnost

životopisi i umetnički tekstovi

Srednjovekovna srpska književnost

Miroslavljevo jevanđelje

Miroslavljevo jevanđelje nastalo je krajem 12. veka, najčešće se datuje oko 1185. godine. To je najpoznatiji spomenik srpskoslovenskog jezika.

ZA TEST
Miroslavljevo jevanđelje = srpskoslovenski jezik, 12. vek, najvredniji rukopis srpske kulture.
Miroslavljevo jevanđelje iz 12. veka

Put Miroslavljevog jevanđelja

Miroslavljevo jevanđelje je kroz istoriju često spasavano i skrivano. Nastalo je u Bijelom Polju, zatim je čuvano na Hilandaru, a 1896. preneto je u Beograd.

12. vek
nastanak u crkvi Svetog Petra i Pavla u Bijelom Polju.
Hilandar
dugo čuvanje u manastiru.
1896.
dolazak u Srbiju.

RUKOPIS KOJI JE PUTOVAO

Bijelo Polje

Hilandar

Beograd

Krfska evakuacija

Narodni muzej


166. list i Sankt Peterburg

Posebna zanimljivost je 166. list Miroslavljevog jevanđelja. U 19. veku ga je ruski arh-mandrit Porfirije Uspenski odneo u Rusiju, pa se danas čuva u Sankt Peterburgu.

Ne mešaj: najveći deo rukopisa je u Narodnom muzeju u Beogradu, ali jedan list je u Rusiji.
166. list Miroslavljevog jevanđelja

Miroslavljevo jevanđelje u ratovima

Rukopis je preživeo burnu istoriju: nestanak posle Majskog prevrata, Prvi svetski rat, Albansku golgotu, Krf, Drugi svetski rat i skrivanje radi zaštite.

Danas se čuva u posebnoj komori Narodnog muzeja u Beogradu.

UNESCO ga je uvrstio u program Pamćenje sveta.

Čuvanje Miroslavljevog jevanđelja kroz istoriju

Dušanov zakonik

Dušanov zakonik iz 1349. godine jedan je od najvažnijih spomenika srpske srednjovekovne države i prava. Vezujemo ga za srpskoslovenski period.

Za pamćenje: Miroslavljevo jevanđelje oko 1185, Dušanov zakonik 1349.
Dušanov zakonik iz 1349. godine

Srednjovekovni pisci

Srpskoslovenskim književnim jezikom pisali su važni srednjovekovni autori, među njima Sveti Sava, Stefan Prvovenčani i despot Stefan Lazarević.

SREDNJI VEK
crkva, država, književnost, životopisi, povelje i zakoni.

O jeziku i pismu kasnije nastavlja lekcija Vukova reforma.

Sveti Sava i srpskoslovenska književnost

Velika seoba Srba 1690.

Posle Velike seobe Srba 1690. godine, veliki broj Srba našao se u Austriji. Nedostajale su škole i knjige, pa se tražila pomoć od Rusije.

Ovaj istorijski trenutak objašnjava zašto ruskoslovenski ulazi u srpsku kulturnu sredinu.

1690

Velika seoba Srba

nedostatak škola

pomoć iz Rusije


Ruskoslovenski jezik

Ruskoslovenski jezik bio je ruska redakcija staroslovenskog jezika. Srbi su ga prihvatili preko ruskih knjiga i učitelja u 18. veku.

Problem: bio je dalek običnom narodu i teško razumljiv.
Ruskoslovenski uticaj u srpskoj kulturi 18. veka

Suvorov i Kozačinski

Među ruskim učiteljima pominju se Maksim Suvorov i Emanuel Kozačinski. Oni donose knjige i nastavnu praksu pod ruskim uticajem.

RUSKI UTICAJ
Srbi traže pomoć, dobijaju škole i knjige, ali i jezik koji narodu nije blizak.

UČITELJI

Maksim Suvorov

Emanuel Kozačinski

ruske knjige i škole


Zašto ruskoslovenski nije rešio problem?

Ruskoslovenski je imao crkveni i učeni ugled, ali nije bio narodni srpski jezik. Zbog toga običnom čitaocu nije bio blizak.

To je bio korak iz nužde, ne konačno rešenje.

Upravo zato se kasnije javlja pokušaj mešovitog jezika: slavenosrpski.

Knjige pod ruskoslovenskim uticajem

Slavenosrpski jezik

Slavenosrpski jezik nastaje u drugoj polovini 18. veka kao pokušaj da se napravi jezik između učenog ruskoslovenskog i narodnog srpskog.

Glavni problem: nije imao čvrsta pravila. Svaki pisac je pisao po svom osećaju.
Slavenosrpski jezik i Zaharije Orfelin

Zašto je slavenosrpski bio papazjanija?

Slavenosrpski je mešao ruskoslovenski, srpskoslovenski i srpski narodni jezik. Zato je često zvučao učeno, ali neujednačeno i teško za normiranje.

PRIMER OSEĆAJA
Malo srpski, malo ruski, malo staroslovenski — bez jedinstvenog pravila.

SLAVENOSRPSKI

mešavina

bez čvrste norme

druga polovina 18. veka


Zaharije Orfelin i Slavenoserbski magazin

Zaharije Orfelin je 1768. godine objavio Slavenoserbski magazin. To je važan primer upotrebe slavenosrpskog jezika.

Za test: Orfelin + 1768 + Slavenoserbski magazin = slavenosrpski period.
Zaharije Orfelin i Slavenoserbski magazin

Dositej i približavanje narodu

U drugoj polovini 18. veka raste potreba da se piše razumljivije. Dositej Obradović je važan jer se zalaže za prosvetu i za jezik bliži narodu.

Dositej nije sproveo Vukovu reformu, ali priprema teren za razmišljanje da knjige treba da budu razumljive narodu.
Dositej Obradović i približavanje književnog jezika narodu

Triple S pravilo

Da ne pomešaš nazive, koristi Triple S pravilo: staroslovenski, srpskoslovenski, slavenosrpski. Između srpskoslovenskog i slavenosrpskog ubaci ruskoslovenski period.

BRATOV SAVET
Staroslovenski = opšti slovenski; srpskoslovenski = naš srednji vek; slavenosrpski = mešavina pred Vuka.

TRIPLE S

1. Staroslovenski

2. Srpskoslovenski

3. Slavenosrpski


U sredini: ruskoslovenski uticaj.


Sava Mrkalj — prvi moderni reformator

Sava Mrkalj (1783-1833) bio je prvi moderni reformator srpske ćirilice i idejni prethodnik Vukove azbuke.

Njegova ideja: pismo treba očistiti od viška i prilagoditi glasovima narodnog jezika.

Sava Mrkalj i reforma srpske ćirilice

Salo debeloga jera

Mrkalj je 1810. objavio delo Salo debeloga jera libo azbukoprotres. Naslov zvuči čudno, ali ideja je jasna: iz azbuke treba ukloniti nepotrebni višak.

Debelo jer postaje simbol suvišnog slova i preopterećene stare azbuke.

1810

Mrkalj

Salo debeloga jera

azbukoprotres

čišćenje azbuke


Mrkaljev fonološki princip

Mrkalj je staru ćirilicu sa preko 40 slova sveo na mnogo jednostavniji sistem. Suština je bila ista kao kasnije kod Vuka: pismo mora odgovarati glasovnom sistemu narodnog govora.

Mrkalj otvara put: manje slova, jasniji odnos glasa i znaka, više narodnog jezika.
Fonološki princip Save Mrkalja

Crkva i otpor Mrkalju

Mrkaljeva reforma naišla je na jak otpor. Crkva i mnogi savremenici smatrali su da je diranje u staru azbuku udar na tradiciju i pravoslavlje.

Posledica: Mrkalj nije uspeo da sprovede reformu do kraja i doživeo je tešku sudbinu.
Otpor reformi stare ćirilice

Palinodija — povlačenje pod pritiskom

Palinodija je važna jer pokazuje koliko je pritisak na Mrkalja bio jak. U njoj on odstupa od ranijih reformskih stavova, što je zato kontroverzno.

Kontroverza je u tome što se vidi sudar hrabre reforme i pritiska sredine koja je tu reformu doživela kao opasnost.

PALINODIJA

povlačenje

pritisak

kontroverza

tragika Mrkaljeve sudbine


Mrkalj i Vuk — razlika u rešenju

Mrkalj je dao matematički preciznu osnovu i očistio azbuku. Vuk je njegovu ideju preuzeo, dovršio i sproveo kroz rečnik, gramatiku, književni rad i javnu borbu.

RAZLIKA
Mrkalj = idejni temelj. Vuk = dovršavanje, primena i pobeda reforme.

Za nastavak ove priče ide razvoj srpskog književnog jezika - Vukova reforma.

Vuk Karadžić kao naslednik Mrkaljeve reforme

Tri književna jezika pre Vuka — poređenje

Najvažnije je da umeš da razlikuješ srpskoslovenski, ruskoslovenski i slavenosrpski.

JezikPorekloVremeCaka
Srpskoslovenskisrpska redakcija staroslovenskogod 12. vekasrednji vek
Ruskoslovenskiruska redakcija staroslovenskog18. vekruski učitelji i knjige
Slavenosrpskimešavinadruga polovina 18. vekabez čvrste norme
Poređenje srpskoslovenskog ruskoslovenskog i slavenosrpskog jezika

Narodni jezik je uvek postojao

Važno je da razumeš: narod nije govorio srpskoslovenski, ruskoslovenski ili slavenosrpski kao svakodnevni jezik. Narod je govorio svojim narodnim govorom.

Ključ: književni jezik se menjao, ali narodni govor je živeo paralelno.

O odnosu narodnog i normiranog jezika pogledaj narodni i standardni jezik.

Narodni jezik i književni jezik pre Vuka

Zašto je Vukova reforma bila neizbežna?

Do 19. veka postalo je jasno da književnom jeziku treba jasna norma i veza sa narodnim govorom. Slavenosrpski je bio neujednačen, ruskoslovenski nerazumljiv, a stariji jezici vezani za crkvenu tradiciju.

Vuk dolazi kao odgovor na dug problem: kako pisati jezikom koji narod razume i koji ima jasna pravila.

Put ka Vukovoj reformi književnog jezika

Najčešće greške

Ove greške se često javljaju na testu.

Staroslovenski nije narodni jezik Srba. To je prvi književni jezik svih Slovena.
Srpskoslovenski nije isto što i slavenosrpski. Prvi je srednjovekovni, drugi predvukovski mešoviti jezik.
Ruskoslovenski nije narodni srpski. To je ruska redakcija staroslovenskog.

TEST ALARM

srpskoslovenski = srednji vek

ruskoslovenski = ruski uticaj

slavenosrpski = mešavina pred Vuka


Brzo ponavljanje za maturu

Ako nemaš mnogo vremena, nauči ovu mini-mapicu.

Ćirilo i Metodije
staroslovenski, 9. vek.
Srpski srednji vek
srpskoslovenski, Miroslavljevo jevanđelje, Dušanov zakonik.
Posle 1690.
ruskoslovenski uticaj.
18. vek
slavenosrpski i Orfelin.
1810.
Mrkalj priprema put Vuku.
Ponavljanje razvoja srpskog književnog jezika do 19. veka

Zaključak

REZIME
Razvoj srpskog književnog jezika do 19. veka bio je put od učenih crkvenih jezika i mešovitih rešenja do potrebe za jasnom reformom narodnog jezika.

Da sumiramo najbitnije:

  • staroslovenski — prvi književni jezik svih Slovena;
  • srpskoslovenski — srpska srednjovekovna redakcija;
  • ruskoslovenski — ruski crkveni uticaj posle seoba;
  • slavenosrpski — mešoviti jezik bez čvrste norme;
  • Sava Mrkalj — reformator koji priprema put Vuku.

Za nastavak obavezno pređi na Vukovu reformu, zatim srpski jezik od Vuka do danas i korišćenje rečnika srpskog jezika.

ZA PONAVLJANJE

3S + ruski period

Miroslavljevo jevanđelje

Orfelin 1768.

Mrkalj 1810.

Savet: Uči redosled faza, pa uz svaku fazu veži po jedan spomenik ili ličnost.