Prva pomoć i zaštita kod povreda, trovanja i prilikom izlaganja suncu

Prva pomoć znači da reaguješ brzo, smireno i pametno

Prva pomoć je ono što uradiš odmah posle nezgode, pre dolaska lekara. Njena uloga nije da „izleči” problem, nego da spreči pogoršanje i sačuva osobu dok ne stigne stručna pomoć.

U ovoj lekciji povezuješ tri važne oblasti: povrede, trovanja i izlaganje suncu. U svakoj od njih prvo pravilo je isto: ne paniči i ne radi ništa naglo.

Glavno pravilo:  smirenost, bezbednost i poziv odrasloj osobi ili hitnoj pomoći dolaze pre svega ostalog.

Osnovne mere zaštite i prve pomoći kao uvod u lekciju

Šta uvek radiš prvo u hitnoj situaciji?

Prvo proveri da li je mesto bezbedno. Nema smisla da pomažeš ako i sam možeš da nastradaš. Tek onda priđi osobi i pozovi odraslu osobu.

Ako je stanje ozbiljno, zove se 194. Tada treba jasno reći ko zove, gde se nalazi i šta se dogodilo.

Zapamti: ako je osoba bez svesti, teško diše, jako krvari ili je doživela jak udarac, ne čekaš da „prođe samo”.

Smiren pristup i osnovna pomoć pre dolaska lekara

Kako pomažeš kod posekotine, ogrebotine i spoljnog krvarenja?

Kod manjih rana prvo ide čista voda da se rana ispere. Posle toga stavlja se sterilna gaza ili najčistija tkanina koju imaš i pravi se direktan pritisak na mesto koje krvari.

Ako krv ne staje, zoveš odrasle i nastavljaš sa pritiskom. Ne čačkaš ranu i ne sipaš nasumično sredstva koja mogu dodatno da iritiraju kožu.

1. Isperi čistom vodom.
2. Stavi gazu ili čistu krpu.
3. Pritisni i prati da li se krvarenje smanjuje.
Prikaz osnovne prve pomoći kod posekotine i krvarenja

Šta radiš kada se zglob izvrne i brzo otekne?

Kod uganuća zglob obično oteče, boli i postaje osetljiv na pokret. Tada pomažu mirovanje i hladna obloga, ali led mora da bude umotan u krpu, ne direktno na koži.

Važno je i da se povređeni zglob ne opterećuje. Ako osoba nastavi da trči ili skače, otok i bol mogu postati veći.

Hlađenje i mirovanje kao pomoć kod uganuća i otoka

Šta radiš kada sumnjaš na prelom?

Ako sumnjaš da je kost napukla ili slomljena, ne pokušavaš da je nameštaš. Tvoj posao je da taj deo tela imobilišeš, odnosno da ga držiš što mirnijim.

U školskom pravilu se pamti da treba fiksirati dva susedna zgloba, kako se kost ne bi pomerala do dolaska lekara. Za to mogu poslužiti daska, štap i marama.

Važno:  ne ispravljaj krivu ruku ili nogu i ne proveravaj „da li može da pomeri” ako sumnjaš na ozbiljan prelom.

Mirovanje i imobilizacija kod sumnje na prelom

Posle jakog pada ili udarca ne pomeraš osobu bez potrebe

Kada je neko pao sa veće visine ili dobio jak udarac u vrat ili leđa, postoji mogućnost povrede kičme. U toj situaciji osoba treba da ostane što mirnija.

Podizanje glave, okretanje tela ili naglo pomeranje mogu da pogoršaju povredu. Zato obezbedi prostor oko osobe i odmah zovi 194.

Smirenost i oprez kod težih povreda i sumnje na povredu kičme

Kod opekotine prvo hladiš kožu, a ne mažeš je mastima

Kod opekotine prvo pomaže prohladna voda. Opečeno mesto se hladi nekoliko minuta, najčešće 10 do 15 minuta, da bi se toplota izvela iz kože.

Posle toga mesto se može prekriti čistom gazom ili zavojem. Ako je opekotina velika, duboka ili je na licu, šakama ili genitalijama, odmah se traži lekar.

Hlađenje opekotine vodom kao osnovna mera prve pomoći

Najčešća greška: puter, ulje i pasta za zube ne pomažu

Na svežu opekotinu ne stavljaš puter, ulje, mast ni pastu za zube. Takve stvari mogu da zadrže toplotu i dodatno iritiraju kožu.

Ne koristi se ni led direktno, jer i on može dodatno da ošteti tkivo. Prvi pravi korak je voda, ne „domaći trikovi”.

Opekotine od sunca kao primer za pravilno hlađenje kože vodom

Kako reaguješ kod trovanja pokvarenom hranom?

Kod trovanja hranom često se javljaju mučnina, povraćanje, bol u stomaku i proliv. Najvažnije je nadoknaditi tečnost, ali u malim gutljajima.

Ako telo samo povraća, to je pokušaj da izbaci ono što mu smeta. Ali povraćanje ne izazivaš na silu bez saveta lekara ili odrasle osobe.

Ovu temu poveži i sa lekcijom trovanje hranom.

Unos tečnosti u malim gutljajima kod stomačnih tegoba i trovanja hranom

Trovanje kućnom hemijom je hitno i tu ne smeš da eksperimentišeš

Ako neko proguta varikinu, deterdžent, kiselinu ili drugo sredstvo za čišćenje, ne teraš ga da povraća. Takva tečnost može da ošteti usta, grlo i jednjak i pri ulasku i pri povratku.

Odmah zoveš 194, tražiš odraslu osobu i sačuvaš ambalažu proizvoda da bi lekar znao o čemu se radi.

Zabranjeno: bez saveta lekara ne daješ nasumično mleko, sok, sirće ili druge „neutralizatore”.

Oprez i hitno reagovanje kod trovanja kućnim hemikalijama

Povraćanje nije univerzalna „prva pomoć”

U starijim savetima se često čulo: „Neka povrati pa će mu biti bolje.” To nije tačno za svako trovanje. Danas je bezbednije pravilo: ne izazivaj povraćanje bez uputstva lekara.

Kod trovanja hemikalijama to je posebno opasno, a i kod drugih trovanja najbolji prvi korak je poziv stručnjaku, a ne nagađanje.

Praktično pamćenje: ako ne znaš šta je osoba unela, prvo zoveš odraslu osobu i 194, a tek onda radiš ono što lekar kaže.

Bezbedno reagovanje kod trovanja i nadoknada tečnosti samo po potrebi

Šta radiš kod uboda pčele ili ujeda krpelja?

Kod uboda insekta mesto se ne češe. Ako se vidi žaoka, uklanja se pažljivo i brzo, a zatim se stavlja hladna obloga.

Kod krpelja je važno da se izvadi što pre, najbolje pincetom što bliže koži, ravnim povlačenjem. Ne maže se uljem, alkoholom ni kremama da bi „sam ispao”.

Posle toga mesto se očisti, a ako se jave osip, temperatura ili drugi simptomi, ide se lekaru. Više o tome imaš u lekciji ubodi insekata i drugih beskičmenjaka.

Krpelj kao primer situacije kada treba pravilno reagovati i ukloniti ga na vreme

Najbolja prva pomoć za sunce je dobra zaštita pre problema

Pre nego što dođu sunčanica ili opekotine, važno je sprečiti da do njih uopšte dođe. To znači kačket, hladovina, dovoljno vode i izbegavanje najjačeg sunca.

Zaštita je posebno važna kada si dugo na bazenu, igralištu ili na izletu, jer se tada lako zaboravi koliko je telo već zagrejano.

Zaštita od sunca uz hladovinu, vodu i razumnu izloženost

Kako prepoznaješ sunčanicu?

Sunčanica se najčešće vezuje za dugo izlaganje glave jakom suncu. Tada se javljaju glavobolja, mučnina, crveno lice, vrtoglavica i osećaj malaksalosti.

Osobu treba odmah prebaciti u hlad, raskopčati odeću i staviti hladne obloge na glavu i vrat. Ako je osoba pri svesti, može piti vodu u gutljajima.

Ovu temu poveži i sa lekcijom sunčanica i toplotni udar.

Simptomi i pomoć kod pregrevanja glave i izlaganja suncu

Toplotni udar je opasniji od običnog pregrevanja

Toplotni udar je hitno stanje. Tada telo više ne uspeva da se rashladi kako treba. Znaci opasnosti su veoma visoka temperatura, zbunjenost, crvena i vrela koža, pospanost ili gubitak svesti.

U toj situaciji odmah zoveš 194 i počinješ brzo rashlađivanje: hlad, mokri peškiri, hladna voda po koži i skidanje viška odeće. Ako osoba nije potpuno budna, ne teraš je da pije.

Pregrevanje i gubitak tečnosti kao opasnost tokom jakih vrućina

Zašto su voda i mirovanje važni posle trovanja ili pregrevanja?

Kod povraćanja, proliva i jakog znojenja telo gubi mnogo tečnosti. Zato se posle takvih stanja često javlja slabost, suva usta i malaksalost.

Zbog toga se tečnost uzima postepeno, a organizmu treba i odmor. Oporavak ide teže ako dete odmah nastavi sa trčanjem, suncem ili teškom hranom.

Nadoknada tečnosti i odmor posle trovanja ili pregrevanja

Šta nikako ne radiš u ovim situacijama?

  • Ne nameštaš prelom sam.
  • Ne pomeraš osobu posle jakog pada ako sumnjaš na povredu kičme.
  • Ne izazivaš povraćanje kod trovanja hemikalijama.
  • Ne stavljaš puter, ulje ili pastu za zube na opekotinu.
  • Ne ostavljaš dete sa znacima toplotnog udara bez hitnog poziva lekaru.
Najčešće greške pri pružanju prve pomoći kod povreda i opekotina

Kako pravilno zoveš hitnu pomoć?

Kada zoveš 194, govoriš mirno i kratko. Najvažnije je da kažeš gde se nalaziš, ko je povređen i šta se desilo.

Ne prekidaš poziv dok ti to ne kažu. Lekar ili dispečer mogu dati važno uputstvo koje pomaže dok ekipa ne stigne.

Brzi redosled:  bezbednostodrasla osoba194smirena pomoć.
Smiren i jasan poziv hitnoj pomoći u hitnoj situaciji

Zaključak

REZIME
Prva pomoć ne rešava sve, ali pravim prvim korakom može da zaustavi krvarenje, smanji štetu i sačuva osobu dok ne stigne lekar.
  • Kod krvarenja pomažu voda, gaza i pritisak.
  • Kod uganuća ide hladna obloga i mirovanje.
  • Kod preloma deo tela se imobiliše, ne namešta.
  • Kod trovanja hemikalijama ne izaziva se povraćanje.
  • Kod opekotina i sunčanice važno je hlađenje i sklanjanje sa sunca.
  • Kod težih stanja odmah se zove 194.

Za dalje učenje poveži ovu lekciju sa temama trovanje hranom, sunčanica i toplotni udar i ubodi insekata i drugih beskičmenjaka.

Brza formula

smiri se

+ obezbedi mesto


pozovi pomoć

i radi samo sigurne korake

Savet za test: čim vidiš hemikaliju, jak pad ili vrlo visoku temperaturu na suncu, odmah razmišljaj o zabrani improvizacije i o pozivu 194.