Prezent

Prezent — sadašnje vreme koje koristiš svaki dan

Gde si! Učite glagolska vremena u školi i došao si do prezenta? Opušteno, ovo je jedno od onih pravila koja zapravo koristiš svaki dan, samo možda ne znaš kako se stručno zovu.

Prezent za 5. razred je jedna od najlakših lekcija iz gramatike.

Kad je jednom ukapiraš, biće ti mnogo lakše da naučiš i sva ostala, teža vremena. Čim pogledamo primere, videćeš da je ovo čista logika.

Hajde da pređemo ovo gradivo na najprostiji mogući način zajedno sa svim vrstama reči koje su ti već poznate!

Prezent — sadašnje vreme u srpskom jeziku

Šta je zapravo prezent?

Prezent je glagolski oblik kojim se iskazuje radnja, stanje ili zbivanje koje se dešava u trenutku govora, odnosno u sadašnjosti. Zato je drugi, narodni naziv za prezent jednostavno — sadašnje vreme.

📝 PRIMERI PREZENTA

Nastavnica svakog dana kasni na čas.

Pevam i kad mi se plače.

Subotom treniramo fudbal u sali.

Šta je prezent — sadašnje vreme, definicija i primeri

Prezent je lični glagolski oblik — šta to znači?

Primećuješ li da nam prezent uvek daje informaciju o tome ko vrši radnju? Zbog toga što prezent ima različite oblike u zavisnosti od lica (1., 2. ili 3.) i broja (jednina ili množina), za njega kažemo da je lični glagolski oblik.

🔍 PROMENA PO LICIMA — glagol PEVATI
LiceJedninaMnožina
1.ja pevammi pevamo
2.ti pevašvi pevate
3.on/ona pevaoni pevaju
Prezent — lični glagolski oblik, promena po licima

Od čega se gradi prezent?

Svaki glagol u prezentu sastoji se iz dva dela: prezentske osnove i ličnih nastavaka. Osnova nosi značenje glagola, a lični nastavak otkriva ko vrši radnju.

💡 Formula: prezentska osnova + lični nastavak = oblik prezenta
Na primer: peva- + -m = pevam (1. lice jednine)
📋 LIČNI NASTAVCI
jd.: -m / -š / -Ø  |  mn.: -mo / -te / -ju (-e / -u)
Građenje prezenta — prezentska osnova i lični nastavci

Prezentska osnova — kako se dobija?

Prezentska osnova je glavni deo reči na koji lepimo nastavke. Dobija se na jedan jednostavan način — slično kao infinitivna osnova, ali s drugačijim korakom:

🔢 KORACI ZA TVORBU PREZENTSKE OSNOVE

Korak 1: Stavi glagol u 1. lice množine prezenta (uz zamenicu "mi")

Korak 2: Odbaci nastavak za lice -mo

Korak 3: Ono što ostane je prezentska osnova!

💡 Bratov savet: Kad god ne znaš osnovu na kontrolnom, u sebi reci: "Mi sada..." i dodaj taj glagol. Za glagol doći: "Mi sada dođemo" → otkinuš -mo → osnova je dođe-. Laganica!
Prezentska osnova — tvorba i primeri

Primeri tvorbe prezentske osnove

Pogledaj konkretne primere — svaki korak je vidljiv:

📝 TVORBA PREZENTSKE OSNOVE

hodati → mi hodamo → odbaci -mo → hoda-

misliti → mi mislimo → odbaci -mo → misli-

peći → mi pečemo → odbaci -mo → peče-

doći → mi dođemo → odbaci -mo → dođe-

pisati → mi pišemo → odbaci -mo → piše-

tražiti → mi tražimo → odbaci -mo → traži-

🧩 FORMULA

Mi + glagol (prezent)


→ odbaci -mo
→ osnova gotova!


Kada su prezentska i infinitivna osnova iste?

Kod glagola koji se završavaju na -ti, a ispred tog nastavka stoji samoglasnik (a, e, i, o, u) — prezentska osnova i infinitivna osnova su potpuno iste!

✅ GLAGOLI GDESU OSNOVE ISTE

pevati → osnova: peva- (i infinitivna i prezentska)

igrati → osnova: igra-

hodati → osnova: hoda-

misliti → osnova: misli-

crtati → osnova: crta-

raditi → osnova: radi-

💡 Postoje retka odstupanja, npr. glagol voleti: infinitivna osnova je vole-, ali prezentska je voli-.
Kada su prezentska i infinitivna osnova iste

Crtica na kraju osnove — obavezna, ne ukras

Kao i kod infinitivne osnove, kada pišemo prezentsku osnovu, obavezno dodajemo crticu na kraju (npr. živi-). Ta crtica pokazuje da reč nije gotova i da čeka nastavak.

⚖️ SA CRTICOM vs BEZ CRTICE

peva- → prezentska osnova glagola pevati ✅

peva → 3. lice jednine prezenta ili imenica ❌


piše- → prezentska osnova glagola pisati ✅

piše → 3. lice jednine prezenta ❌

⚠️ Kada te nastavnik pita da napišeš prezentsku osnovu glagola pevati, nije dovoljno da napišeš samo peva. Mora biti: peva-

✅ UVEK PIŠI

osnova + crtica


peva- ✓
misli- ✓
piše- ✓


Tri pomoćna glagola srpskog jezika

U srpskom jeziku postoje tri pomoćna glagola: JESAM, BITI i HTETI. Zovu se pomoćni jer pomažu da napravimo neka druga, složenija glagolska vremena.

✔️
JESAM

Ima dugi i kratki oblik. Samo oblik prezenta. Služi za građenje perfekta.

🔵
BITI

Ima samo duži oblik u prezentu. Glasi: budem, budeš, bude...

➡️
HTETI

Ima dugi i kratki oblik. Služi za građenje futura prvog.

📋 ZAPAMTI

JESAM → perfekat

HTETI → futur


BITI → samo duži oblik!


Glagol JESAM — dugi i kratki oblici

Glagol jesam ima samo oblik prezenta. Može biti duži (naglašeni) i kraći (nenaglašeni) oblik. Moraš da znaš oba!

📊 OBLICI GLAGOLA JESAM
LiceDugi (naglašeni)Kratki (nenaglašeni)
1. jd.jesamsam
2. jd.jesisi
3. jd.jesteje
1. mn.jesmosmo
2. mn.jesteste
3. mn.jesusu

⚡ BRZO

jesam → sam

jesi → si

jeste → je


jesmo → smo

jeste → ste

jesu → su


Glagol BITI — samo duži oblik u prezentu

Glagol biti je poseban jer u prezentu ima samo duži (naglašeni) oblik — za razliku od glagola jesam i hteti koji imaju oba oblika.

📊 OBLICI GLAGOLA BITI
LiceJedninaMnožina
1.budembudemo
2.budešbudete
3.budebudu
✅ Zapamti: biti u prezentu = budem, budeš, bude, budemo, budete, budu — nema kratkih oblika!

🧩 SAMO DUGI

budem / budeš / bude


budemo / budete / budu


Glagol HTETI — dugi i kratki oblici, pazi na 3. lice!

Glagol hteti ima i dugi i kratki oblik, baš kao jesam. Posebno pazi na 3. lice množine kratkog oblika — glasi isto kao 3. lice jednine: će!

📊 OBLICI GLAGOLA HTETI
LiceDugi (naglašeni)Kratki (nenaglašeni)
1. jd.hoćuću
2. jd.hoćešćeš
3. jd.hoćeće
1. mn.hoćemoćemo
2. mn.hoćetećete
3. mn.hoćeće ⚠️
Glagol hteti — dugi i kratki oblici u prezentu

Pomoćni glagoli grade složena vremena

Pomoćni glagoli jesam i hteti u prezentu nam pomažu da napravimo složenija glagolska vremena. Bez njihovog prezenta, ta vremena ne bi mogla da se grade.

🔗 UPOTREBA POMOĆNIH GLAGOLA

Perfekat: kratki oblik jesam + glagolski pridev radni
Ja sam pevao. / Ti si čitala. / Oni su dolazili.


Futur prvi: kratki oblik hteti + infinitiv
Ja ću pevati. / Ona će doći. / Mi ćemo učiti.

💡 Zato je učenje pomoćnih glagola u prezentu toliko važno — bez njih ne možeš graditi ni perfekat ni futur!

🔑 VEZA

jesam (kratki) → perfekat


hteti (kratki) → futur


Prezent za ponavljanje i večne istine

Prezent se ne koristi samo za ono što se dešava tačno sada. Koristi se i za radnje koje se ponavljaju i za opšte/večne istine kao u poslovicama.

📝 UPOTREBE PREZENTA

Radnja koja se ponavlja: Nastavnica svakog dana kasni na čas. Subotom treniramo fudbal.

Opšta/večna istina: Zemlja se okreće oko Sunca. Ko rano rani, sreću grabi.

Radnja u sadašnjem trenutku:  Gledam kroz prozor i vidim sneg.

Prezent u poslovicama i za ponavljanje radnje

Prezent sa modalnim značenjem — za budućnost

Zanimljivo: prezent se može koristiti i za buduće radnje — ali samo kada kontekst jasno pokazuje da se radi o budućnosti. Tada govorimo o prezentu sa modalnim značenjem.

📝 PREZENT ZA BUDUĆNOST

Sutra idem na ekskurziju. (= ići ću)

Idućeg meseca putujemo u Beograd. (= putovati ćemo)

Večeras gledamo utakmicu. (= gledaćemo)

💡 Ključ: u ovakvim rečenicama uvek postoji vremenski prilog koji jasno govori da se radi o budućnosti (sutra, idućeg meseca, večeras...).
Prezent sa modalnim značenjem — za budućnost

Pravopis: rečca NE uz glagole — zlatno pravilo

Kada pravimo odrični oblik prezenta, dodajemo rečcu NE ispred glagola. Zlatno pravilo srpskog jezika glasi: rečca NE se uvek piše odvojeno od glagola!

✅ ne radim, ne pevamo, ne računaju, ne dam, ne mogu, ne znam
⚠️ Ali postoje četiri izuzetka gde se NE piše zajedno! O njima — u sledećoj sekciji.

Detaljnija pravila o pisanju rečce ne možeš pronaći u lekciji pisanje odrične rečce ne.

📏 ZLATNO PRAVILO

NE + glagol


= uvek odvojeno


ne znam ✓
ne radim ✓
ne pevam ✓


Četiri izuzetka — NE piše se zajedno

Postoje četiri izuzetka gde se rečca NE spojila sa glagolom i piše se zajedno. Zapamti ih kao jednu celinu!

🚫
neću

Neću da igram fudbal. (nećeš, neće, nećemo, nećete)

nisam

Nisam kod kuće. (nisi, nije, nismo, niste, nisu)

🙅
nemam

Nemam nikakvih problema. (nemaš, nema, nemamo, nemate, nemaju)

🛑
nemoj

Nemojte da me zovete. (nemojmo, nemojte)

4 IZUZETKA

neću ✓

nisam ✓

nemam ✓

nemoj ✓


Greška 1 — "neznam" i "neradimo" su POGREŠNO

Ovo je jedna od najčešćih grešaka na kontrolnom iz srpskog jezika, a donosi veliki minus:

⚠️ Učenici često napišu "neznam" ili "neradimo". Ovo je ogromna greška!
❌ POGREŠNO → ✅ ISPRAVNO

neznam ❌ → ne znam

neradimo ❌ → ne radimo

nepeva ❌ → ne peva

nemožeš ❌ → ne možeš

✅ Provera: Da li je glagol jedan od "4 izuzetka"? Ako nije — NE piši odvojeno!

❌ ZABRANJENO

neznam

neradimo

nepeva


✅ ISPRAVNO

ne znam

ne radimo


Greška 2 — odvojeno pisanje izuzetaka

Obrnuta situacija od prethodne! Neko napiše "ne ću" ili "ne mojte" odvojeno. Seti se 4 izuzetka koji se uvek pišu zajedno!

⚠️ Greška 2: "ne ću", "ne mojte", "ni sam" → svi izuzeci pišu se ZAJEDNO!
❌ POGREŠNO → ✅ ISPRAVNO

ne ću ❌ → neću

ne mojte ❌ → nemojte

ni sam ❌ → nisam

ne mam ❌ → nemam

💡 Greška 3: Prezentska osnova bez crtice. Kad te pitaju za osnovu glagola pevati — mora biti peva-, ne samo peva!

PROVERI SE

Izuzetak? → piši ZAJEDNO

Obični glagol? → piši ODVOJENO


Osnova? → crtica UVEK!


Zaključak

REZIME
Prezent je lični glagolski oblik koji iskazuje sadašnjost — gradi se prezentskom osnovom i ličnim nastavcima, a tri pomoćna glagola u prezentu su temelj za složena vremena.

Da sumiramo najbitnije:

  • prezent — lični glagolski oblik, menja se po licu (1/2/3) i broju (jd/mn)
  • prezentska osnova — mi + glagol → odbaci -mo; crtica OBAVEZNA
  • jesam — dugi i kratki oblici; samo prezent; za perfekat
  • biti — samo duži oblik: budem, budeš, bude, budemo, budete, budu
  • hteti — dugi i kratki oblici; za futur; 3. mn. kratki = će
  • rečca NE — uvek odvojeno, izuzev: neću, nisam, nemam, nemoj

Sad te čekaju perfekat i futur prvi — oba koriste pomoćne glagole koje si upravo naučio!

ZA PONAVLJANJE

jesam / biti / hteti

NE = odvojeno (4 izuzetka!)


Osnova uvek sa crticom!

Savet: Pred kontrolni napiši promenu sva tri pomoćna glagola i 4 izuzetka za NE. Ako to ide napamet — prezent je čista petica.